Mogućnosti pretraživanja
Početna stranica Mediji Objašnjenja Istraživanje i publikacije Statistika Monetarna politika €uro Plaćanja i tržišta Zapošljavanje
Prijedlozi
Razvrstaj po:

Smanjili smo kamatne stope. Zašto smo to učinili i što to znači za vas?

6. lipnja 2024.

Cijene više ne rastu toliko brzo kao prije i inflacija je na dobrom putu da se vrati na ciljnu razinu od 2 %. Stoga je Upravno vijeće nedavno smanjilo kamatne stope, nakon što ih je devet mjeseci održavalo na visokim razinama.

Zašto smo smanjili kamatne stope?

ESB je središnja banka za euro i naša je glavna zadaća održati stabilnost cijena. Kada je inflacija bila previsoka, odnosno kada su cijene u gospodarstvu prebrzo rasle, povećavali smo kamatne stope kako bismo pridonijeli njezinu smanjenju. To je povećavanje trajalo od srpnja 2022. do rujna 2023.

Cilj je ESB‑a održati inflaciju na razini od 2 % u srednjoročnom razdoblju. Budući da se inflacija sada približava tom cilju, više nije potrebno da naše kamatne stope ostanu na toliko visokim razinama.

Međutim, održavat ćemo ih na razinama kojima ćemo postići skori povratak inflacije na 2 % te spriječiti zadržavanje inflacije na višoj razini. To je iznimno važno jer visoka inflacija stvara poteškoće za pojedince i poduzeća.

Što su kamatne stope?

Kamatne stope trošak su pozajmljivanja novca i zato se katkad kaže da su »cijena novca«. Želite li da vam banka odobri kredit, prvo morate postići dogovor o kamati koju ćete plaćati, koja je obično iskazana kao godišnja stopa. Uzmimo kao primjer da ste pozajmili 10.000 EUR po godišnjoj stopi od 5 %. To znači da ćete banci, osim otplate kredita, platiti 500 EUR godišnje. Kamatna stopa u biti je ono što banka naplaćuje za pozajmljivanje novca.

Kamatne stope primjenjuju se i na štednju: kamate su novac koji banka plaća za štednju, tj. za »pozajmljivanje« novca od vas. Uzmimo kao primjer da ste položili 1.000 EUR na štedni račun po godišnjoj stopi od 3 %. Na kraju godine dobit ćete kamatu u iznosu od 30 EUR.

Što utječe na kretanje kamatnih stopa?

Kamatne stope koje određuje ESB snažno utječu na kamatne stope koje banke nude pojedincima i poduzećima. U pravilu to znači da se kamatne stope na zajmove i štednju uglavnom kreću u skladu s kretanjem ESB‑ovih kamatnih stopa.

Međutim, stope na zaduživanje i štednju ovise i o ponudi kredita i potražnji za njima, odnosno o tome koliko je kredita dostupno te koliko pojedinci i poduzeća žele trošiti i ulagati.

Tržišta drugih dobara i usluga funkcioniraju na sličan način. Na primjer, ako mnogo ljudi želi kupiti jagode izvan sezone, kada nisu dostupne u velikoj količini, njihova cijena raste.

Isto tako, kada pojedinci i poduzeća žele trošiti i ulagati, ali ne mogu jednostavno podignuti dovoljno kredita, kamatne stope u pravilu rastu. Drugim riječima, pozajmljivanje poskupljuje. Nasuprot tomu, kada pojedinci i poduzeća mnogo štede u bankama, kamatne stope u pravilu padaju.

ESB je središnja banka za euro. Ne određujemo kamatne stope koje plaćate na kredit ni one koje vam banka plaća na depozit, ali utječemo na njih. 

ESB određuje tzv. ključne kamatne stope, koje su instrument monetarne politike. To su stope koje nudimo bankama koje žele od nas pozajmljivati i za elektronički novac koji kod nas drže preko noći.

Promjene naših ključnih kamatnih stopa utječu na cijelo gospodarstvo, među ostalim na stope na hipotekarne kredite, bankovne kredite i bankovne depozite.

Upravno vijeće ESB‑a obično donosi odluke o tim ključnim kamatnim stopama svakih šest tjedana.

Kako ključne kamatne stope ESB‑a utječu na inflaciju?

Ako je inflacija previsoka, možemo povećati kamatne stope kako bi krediti poskupjeli. Time se »hladi« gospodarstvo te smanjuju inflacijska očekivanja i sama inflacija.

Ako je inflacija preniska, možemo smanjiti kamatne stope kako bi krediti pojeftinili, čime potičemo ulaganje i potrošnju, a time i rast inflacije.

Posljednjih nekoliko godina inflacija je bila pretjerano visoka. Došlo je do velikog porasta cijena, posebno cijena energije i hrane, među ostalim zbog invazije Rusije na Ukrajinu. Među razlozima za veliki porast cijena bile su i veće poteškoće mnogih poduzeća u nabavi materijala i rezervnih dijelova te pronalasku radnika potrebnih za proizvodnju, što je otežavalo rješavanje problema koje je prouzročila pandemija.

Odlučnim određivanjem kamatnih stopa održavaju se i umjerena inflacijska očekivanja.

Povećavanjem kamatnih stopa pridonijeli smo ponovnom smanjenju inflacije tako što smo potaknuli smanjenje potražnje i poslali poruku o odlučnom zalaganju ESB‑a za povratak inflacije na ciljnu razinu od 2 %.

Važno je da središnje banke pomno prate očekivanja pojedinaca i poduzeća o budućem rastu cijena, odnosno njihova inflacijska očekivanja. Smatraju li pojedinci da će visoka inflacija potrajati, vjerojatnije je da će zahtijevati veće plaće, na što bi poduzeća mogla odgovoriti povećanjem cijena radi zaštite dobiti. Očekivanja o visokoj inflaciji tako mogu prouzročiti spiralu rasta cijena i plaća. Nećemo dopustiti da do toga dođe.

Prilagođujemo kamatne stope kada je inflacija previsoka ili preniska kako bi poduzeća, radnici i ulagači mogli biti sigurni da će inflacija u srednjoročnom razdoblju biti na ciljnoj razini od 2 %. Naša predanost tom cilju, koju potkrepljujemo djelovanjem, pridonosi usidrenju očekivanja o održavanju stabilnosti cijena. Ona je ujedno razlog zašto sada sa sigurnošću možemo smanjiti kamatne stope.