Devizne pričuve i vlastita sredstva
Devizne pričuve
ESB drži devizne pričuve kako bi, u slučaju potrebe, imao dovoljno likvidnosti za obavljanje deviznih poslova. Nastale su prijenosom deviznih pričuva nacionalnih središnjih banaka europodručja na ESB od početka treće faze ekonomske i monetarne unije 1. siječnja 1999.
Upravljanje deviznim pričuvama ESB‑a ima tri cilja. To su, prema redoslijedu važnosti, likvidnost, sigurnost i prinosi.
Portfelj deviznih pričuva ESB‑a sastoji se od američkih dolara, japanskih jena, kineskih juana renminbija, zlata i posebnih prava vučenja. Sastav pričuva mijenja se zbog promjena tržišnih vrijednosti uložene imovine te ESB‑ovih deviznih poslova i transakcija zlatom.
Pričuvama u američkim dolarima, japanskim jenima i kineskim juanima renminbijima aktivno upravljaju ESB te, u ime ESB‑a, odabrane nacionalne središnje banke europodručja koje žele biti uključene u tu operativnu djelatnost. Nacionalne središnje banke mogu se udružiti u operativnom upravljanju deviznim pričuvama ESB‑a. Svaka pojedina nacionalna središnja banka ili skupina tako udruženih banaka obično u ime ESB‑a upravlja jednim portfeljem u američkim dolarima ili japanskim jenima.
Prilikom prodaje zlata ESB postupa u skladu sa Sporazumom središnjih banaka o zlatu i »Zajedničkom izjavom o zlatu« (poveznica na priopćenja za javnost nalazi se u nastavku). ESB je potpisnik tih sporazuma.
Želite li doznati najnovije iznose službenih pričuva, pogledajte obrazac o međunarodnim pričuvama i deviznoj likvidnosti.
Više pojedinosti o međunarodnim pričuvama nalazi se na mrežnoj stranici o statistici međunarodnih pričuva.
- Trends in central banks’ foreign currency reserves and the case of the ECB, Ekonomski bilten, broj 7, ESB, studeni 2019.
- Portfolio management at the ECB, Mjesečni bilten, ESB, travanj 2006.
- Foreign exchange reserves and operations of the Eurosystem, Mjesečni bilten, ESB, siječanj 2000.
Povezani pravni akti
Pravni akti ESB‑a o deviznim pričuvama objavljeni u Službenom listu Europske unije dostupni su na mrežnim stranicama EUR‑Lex u odjeljku Pravni okvir.
Povezana priopćenja za javnost
Priopćenja za javnost o prodaji zlata ESB‑a i Zajednička izjava o zlatu dostupni su na mrežnim stranicama ESB‑a u odjeljku Vijesti i publikacije.
Vanjska poveznica
MMF: Guidelines for foreign exchange reserve management (20. rujna 2001.)Vlastita sredstva
Svrha portfelja vlastitih sredstava jest osigurati ESB‑u prihode za pokriće dijela troškova poslovanja nepovezanih s njegovim nadzornim zadaćama. Ulaže se u imovinu nominiranu u eurima, pri čemu se poštuju ograničenja iz okvira za kontrolu rizika. U upravljanju portfeljem vlastitih sredstava ESB uzima u obzir i rizike koji proizlaze iz klimatskih promjena.
U portfelju vlastitih sredstava uglavnom se ulažu:
- uplaćeni kapital ESB‑a
- izdvojeni iznosi u fondu opće pričuve i rezervacije za financijske rizike.
Veličina portfelja vlastitih sredstava ne mora biti jednaka zbroju uplaćenog kapitala ESB‑a, fonda opće pričuve i rezervacija za financijske rizike, uglavnom zbog reinvestiranja prihoda, vrednovanja vrijednosnih papira po tržišnim cijenama te specifičnih kretanja u fondu opće pričuve i rezervacijama za financijske rizike.
Iznos na kraju 2024. godine (mlrd. EUR) | |
|---|---|
| Portfelj vlastitih sredstava ESB‑a (tržišna vrijednost) | 22,7 |
Više pojedinosti možete pronaći u godišnjim financijskim izvještajima ESB‑a, koji se objavljuju u sklopu godišnjeg izvješća.
Upravljanje rizicima
Učinkovitim upravljanjem deviznim pričuvama i njihovom učinkovitom raspodjelom povećava se likvidnost koja je potrebna za zadaće monetarne politike a troškovi držanja pričuva svode se na najmanju mjeru. Tim ciljevima može se pridonijeti upravljanjem rizicima, točnije upravljanjem izloženošću financijskom riziku i nadzorom nad tom izloženošću.
ESB je izravno odgovoran za upravljanje rizicima koji proizlaze iz njegovih portfelja, uključujući portfelj deviznih pričuva i portfelj vlastitih sredstava. Upravljanje financijskim rizicima i praćenje financijskih rizika kojima je ESB izložen izravno ili preko nacionalnih središnjih banaka Eurosustava koje nastupaju u njegovo ime odnosi se na tržišne, kreditne i likvidnosne rizike te obuhvaća četiri glavna područja odgovornosti:
- postavljanje ograničenja za kreditne i tržišne rizike
- usklađenost s propisima
- mjerenje izloženosti rizicima i uspješnosti te povezano izvješćivanje
- stratešku raspodjelu imovine.
Neovisno izvješćivanje o rizicima i uspješnosti ključna je značajka ulagačkog okvira ESB‑a. Kako bi se izbjegli mogući sukobi interesa, upravljanje financijskim rizicima povezanima s upravljanjem portfeljima povjereno je upravi Upravljanje rizicima, koja je izravno odgovorna Izvršnom odboru.