KONFERENCIJA ZA NOVINARE

predsjednica ESB‑a Christine Lagarde
potpredsjednik ESB‑a Luis de Guindos

Frankfurt na Majni, 24. srpnja 2025.

Dobar dan, potpredsjednik i ja želimo vam dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare.

Upravno vijeće danas je odlučilo da će tri ključne kamatne stope ESB‑a ostati nepromijenjene. Inflacija je trenutačno na srednjoročnoj ciljnoj razini od 2 %. Najnovije informacije uglavnom potvrđuju našu prethodnu ocjenu inflacijskih izgleda. Domaći cjenovni pritisci nastavili su slabjeti i plaće rastu sporije. Među ostalim zahvaljujući utjecaju naših prošlih smanjenja kamatnih stopa, gospodarstvo se, općenito govoreći, dosad pokazalo otpornim u nepovoljnom globalnom okružju. Međutim, to je okružje i dalje iznimno neizvjesno, u prvom redu zbog trgovinskih sporova.

Odlučno se zalažemo za to da se inflacija stabilizira na ciljnoj razini od 2 % u srednjoročnom razdoblju. Pri određivanju odgovarajućeg stajališta monetarne politike na svakom ćemo sastanku primjenjivati pristup koji se zasniva na podatcima. Naime, naše će odluke o kamatnim stopama ovisiti o našoj ocjeni inflacijskih izgleda i povezanih rizika, i to na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka, te dinamike temeljne inflacije i jačine transmisije monetarne politike. Ne opredjeljujemo se unaprijed za određenu dinamiku promjene stopa.

O današnjim odlukama objavljeno je priopćenje za javnost na našim mrežnim stranicama.

Podrobnije ću objasniti naše viđenje gospodarskih i inflacijskih kretanja te našu ocjenu financijskih i monetarnih uvjeta.

Gospodarska aktivnost

U prvom je tromjesečju gospodarski rast nadmašio očekivanja. Tomu su pridonijela poduzeća ubrzanjem izvoza u očekivanju povećanja carina. Rast su potaknuli i snažnija osobna potrošnja i ulaganje.

Rezultati novih anketa upućuju na općenito skroman rast u sektoru prerađivačke industrije i u uslužnom sektoru. Istodobno su poduzeća manje sklona ulagati zbog viših uvedenih i očekivanih carina, jačeg eura i dugotrajne geopolitičke neizvjesnosti.

Potrošnju i dalje podupiru snažno tržište rada, rast realnih dohodaka i stabilne bilance privatnog sektora. Stopa nezaposlenosti u svibnju je iznosila 6,3 %, što je blizu najnižoj razini od uvođenja eura. Blaži uvjeti financiranja podupiru domaću potražnju, među ostalim na tržištu stambenih nekretnina. S vremenom bi rastu trebalo pridonijeti i veće javno ulaganje u obranu i infrastrukturu.

Više no ikad Upravno vijeće smatra ključnim žurno jačati gospodarstvo europodručja i samo europodručje u trenutačnom geopolitičkom okružju. Fiskalne i strukturne politike trebale bi povećati produktivnost, konkurentnost i otpornost gospodarstva. Vladama bi prioritet trebali biti strukturne reforme i strateško ulaganje kojima se potiče rast uz istodobno očuvanje održivosti javnih financija. Važno je dovršiti uniju za štednju i ulaganja i bankovnu uniju u skladu s jasnim i ambicioznim vremenskim rasporedom te brzo uspostaviti zakonodavni okvir za moguće uvođenje digitalnog eura. Upravno vijeće pozdravlja zalaganje Euroskupine za unaprjeđenje učinkovitosti, kvalitete i sastava javnog ulaganja te podupire aktivnosti europskih tijela u cilju očuvanja obostrane koristi od globalne trgovine.

Inflacija

Godišnja inflacija, koja je u svibnju iznosila 1,9 %, iznosila je 2,0 % u lipnju. Cijene energije povećale su se u lipnju, ali i dalje su niže nego prije godinu dana. Inflacija cijena hrane blago se smanjila na 3,1 %. Inflacija cijena dobara smanjila se na 0,5 % u lipnju, a inflacija cijena usluga blago se povećala s 3,2 % u svibnju na 3,3 % u lipnju.

Općenito govoreći, pokazatelji temeljne inflacije u skladu su s našim srednjoročnim ciljem od 2 %. Rast troškova rada nastavio se smanjivati. Godišnja stopa rasta naknade po zaposlenom usporila se na 3,8 % u prvom tromjesečju s 4,1 % u prethodnom tromjesečju. To je kretanje, zajedno sa snažnijim rastom produktivnosti, pridonijelo sporijem rastu jediničnih troškova rada. Prospektivni pokazatelji, uključujući ESB‑ov alat za praćenje plaća i ankete o očekivanjima poduzeća, potrošača i prognostičara u vezi s plaćama, upućuju na daljnje smanjivanje rasta plaća.

Kratkoročna očekivanja potrošača smanjivala su se u svibnju i lipnju, što je poništilo povećanje zabilježeno u prethodnim mjesecima. Većina mjera dugoročnijih inflacijskih očekivanja i dalje je na razinama od oko 2 %, što podupire stabilizaciju inflacije na razinama oko našeg cilja.

Procjena rizika

Rizici za gospodarski rast i dalje su pretežno negativni. Među glavnim su rizicima daljnje zaoštravanje globalnih trgovinskih napetosti i povezana neizvjesnost, koji bi mogli smanjiti izvoz, ulaganje i potrošnju. Pogoršanje raspoloženja na financijskim tržištima moglo bi dovesti do pooštravanja uvjeta financiranja te manje sklonosti riziku i manje spremnosti poduzeća i kućanstava na ulaganje i potrošnju. Geopolitičke napetosti, kao što su neopravdani rat koji Rusija vodi protiv Ukrajine i tragični sukob na Bliskom istoku, i dalje su važan izvor neizvjesnosti. Međutim, brzo smirivanje trgovinskih i geopolitičkih napetosti moglo bi pridonijeti boljem raspoloženju i većoj aktivnosti. Veći rashodi za obranu i infrastrukturu te reforme kojima bi se poticala produktivnost pridonijeli bi rastu. Poboljšanje poslovnog raspoloženja potaknulo bi i privatno ulaganje.

Inflacijski izgledi neizvjesniji su nego inače zbog volatilnosti globalnih trgovinskih politika. Jači euro mogao bi prouzročiti veće smanjenje inflacije od očekivanoga. Osim toga, inflacija bi mogla biti niža i dovedu li više carine do smanjenja potražnje za izvozom europodručja i preusmjeravanja izvoza država s viškom kapaciteta u europodručje. Trgovinske napetosti mogle bi prouzročiti veću volatilnost i nesklonost riziku na financijskim tržištima, što bi nepovoljno utjecalo na domaću potražnju te bi tako također pridonijelo smanjenju inflacije. Nasuprot tomu, inflacija bi mogla biti viša pridonese li rascjepkanost globalnih opskrbnih lanaca rastu uvoznih cijena i povećanju ograničenja kapaciteta domaćeg gospodarstva. Rastu inflacije u srednjoročnom razdoblju moglo bi pridonijeti i povećanje rashoda za obranu i infrastrukturu. Cijene hrane mogle bi biti više od očekivanih zbog ekstremnih vremenskih uvjeta i, općenito govoreći, razvoja klimatske krize.

Financijski i monetarni uvjeti

Tržišne kamatne stope povećale su se od našeg prethodnog sastanka, posebno za dulje rokove dospijeća. Istodobno je zaduživanje poduzeća i dalje jeftinije zbog naših prethodnih smanjivanja kamatnih stopa. Prosječna kamatna stopa na nove kredite poduzećima smanjila se s 3,8 % u travnju na 3,7 % u svibnju. U svibnju se smanjio i trošak tržišnog dužničkog financiranja, i to na 3,6 %. Stopa rasta kreditiranja poduzeća u svibnju se smanjila na 2,5 % a stopa rasta izdavanja korporativnih obveznica bila je viša i iznosila 3,4 % na godišnjoj razini.

Prema rezultatima naše najnovije ankete o kreditnoj aktivnosti banaka u europodručju standardi odobravanja kredita poduzećima ostali su, općenito govoreći, nepromijenjeni u drugom tromjesečju 2025. Pooštravanje standarda odobravanja kredita zbog zabrinutosti banaka povezane s gospodarskim rizicima kojima su njihovi klijenti izloženi uglavnom je neutralizirano većim natjecanjem među zajmodavcima. Istodobno se potražnja poduzeća za kreditima blago povećala pod utjecajem nižih kamatnih stopa, no poduzeća su i dalje bila oprezna zbog globalne neizvjesnosti i trgovinskih napetosti.

Prosječna kamatna stopa na nove hipotekarne kredite ostala je gotovo nepromijenjena od početka godine i iznosila 3,3 % u svibnju. Rast hipotekarnog kreditiranja povećao se na 2,0 % u svibnju u uvjetima snažnog povećanja potražnje a standardi odobravanja kredita blago su se pooštrili u drugom tromjesečju.

Zaključak

Upravno vijeće danas je odlučilo da će tri ključne kamatne stope ESB‑a ostati nepromijenjene. Odlučno se zalažemo za to da se inflacija stabilizira na ciljnoj razini od 2 % u srednjoročnom razdoblju. Pri određivanju odgovarajućeg stajališta monetarne politike na svakom ćemo sastanku primjenjivati pristup koji se zasniva na podatcima. Naše će odluke o kamatnim stopama ovisiti o našoj ocjeni inflacijskih izgleda i povezanih rizika, i to na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka, te dinamike temeljne inflacije i jačine transmisije monetarne politike. Ne opredjeljujemo se unaprijed za određenu dinamiku promjene stopa.

U svakom slučaju, spremni smo prilagoditi sve instrumente u okviru svojih ovlasti kako bi se inflacija stabilizirala, i to postojano, na srednjoročnoj ciljnoj razini i kako bi se očuvala neometana transmisija monetarne politike.

Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.

Točne formulacije koje je dogovorilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.