KONFERENCIJA ZA NOVINARE

predsjednica ESB‑a Christine Lagarde
potpredsjednik ESB‑a Luis de Guindos

Frankfurt na Majni, 25. siječnja 2024.

Dobar dan, potpredsjednik i ja želimo vam dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare.

Upravno vijeće danas je odlučilo da će tri ključne kamatne stope ESB‑a ostati nepromijenjene. Najnovije informacije uglavnom su potvrdile našu prethodnu ocjenu srednjoročnih inflacijskih izgleda. Na ukupnu inflaciju djelovao je pozitivan bazni učinak povezan s energijom, ali nastavio se trend smanjivanja temeljne inflacije i naša prethodna povećanja kamatnih stopa i dalje se snažno prenose na uvjete financiranja. Pooštreni uvjeti financiranja nepovoljno utječu na potražnju, što pridonosi smanjenju inflacije.

Odlučno se zalažemo za što skoriji povratak inflacije na naš srednjoročni cilj od 2 %. Na temelju svoje sadašnje procjene smatramo da su ključne kamatne stope ESB‑a na razinama koje će, budu li se dovoljno dugo održale, dati znatan doprinos postizanju tog cilja. Budućim ćemo odlukama određivati razine ključnih kamatnih stopa koje će biti dovoljno restriktivne onoliko dugo koliko to bude potrebno.

Pri određivanju odgovarajuće razine restriktivnosti i trajanja restriktivne monetarne politike nastavit ćemo primjenjivati pristup koji se zasniva na podatcima. Naime, naše će odluke o kamatnim stopama ovisiti o našoj ocjeni inflacijskih izgleda na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka, dinamici temeljne inflacije i jačini transmisije monetarne politike.

O današnjim odlukama objavljeno je priopćenje za javnost na našim mrežnim stranicama.

Podrobnije ću objasniti naše viđenje gospodarskih i inflacijskih kretanja te našu ocjenu financijskih i monetarnih uvjeta.

Gospodarska aktivnost

Gospodarska aktivnost u europodručju vjerojatno je stagnirala u posljednjem tromjesečju 2023. Najnoviji podatci i dalje upućuju na slabost u kratkoročnom razdoblju. Međutim, određeni prospektivni anketni pokazatelji upućuju na zaključak da će rast potom ojačati.

Tržište rada ostalo je snažno. Stopa nezaposlenosti, koja je u studenome iznosila 6,4 %, ponovno je pala na najnižu razinu od uvođenja eura i više radnika priključilo se radnoj snazi. Istodobno se smanjuje potražnja za radnom snagom, pa se oglašava manje slobodnih radnih mjesta.

Vlade bi trebale nastaviti ukidati mjere potpore povezane s energijom kako ne bi pridonijele povećanju srednjoročnih inflacijskih pritisaka. Fiskalne i strukturne politike trebale bi biti oblikovane tako da pridonose produktivnosti i konkurentnosti našega gospodarstva te postupnom smanjenju visokih omjera javnog duga i BDP‑a. Strukturne reforme i ulaganja kojima se jačaju kapaciteti ponude europodručja, i kojima bi pridonijela puna provedba programa Next Generation EU, mogu pridonijeti smanjenju cjenovnih pritisaka u srednjoročnom razdoblju i istodobno poduprijeti zelenu i digitalnu tranziciju. Nedavno je postignut sporazum Vijeća ECOFIN o reformi okvira gospodarskog upravljanja EU‑a i trebalo bi brzo privesti kraju zakonodavni postupak kako bi se nova pravila mogla primjenjivati bez odgode. Osim toga prijeko je potrebno ubrzati uspostavu unije tržišta kapitala i dovršetak bankovne unije.

Inflacija

Inflacija je dosegnula 2,9 % u prosincu jer dio prošlih fiskalnih mjera za smanjivanje utjecaja visokih cijena energije više nije bio obuhvaćen izračunom godišnje stope inflacije, pri čemu je povećanje bilo slabije od očekivanoga. Izuzme li se taj bazni učinak, nastavio se opći trend smanjivanja inflacije. Inflacija cijena hrane u prosincu se smanjila na 6,1 %. Ponovno se smanjila i inflacija bez energije i hrane, i to na 3,4 %, zbog smanjenja inflacije u skupini dobara na 2,5 %. Inflacija u skupini usluga bila je stabilna na 4,0 %.

Inflacija bi se trebala nastaviti smanjivati tijekom godine jer će slabjeti utjecaj prošlih šokova cijena energije, uskih grla u opskrbnim lancima i otvaranja gospodarstva poslije pandemije dok će pooštrena monetarna politika i dalje nepovoljno utjecati na potražnju.

Gotovo sve mjere temeljne inflacije dodatno su se smanjile u prosincu. Domaći cjenovni pritisci i dalje su snažni zbog povišene stope rasta plaća i smanjenja produktivnosti rada, ali počeli su slabjeti. Manja jedinična dobit istodobno je počela ublažavati utjecaj rasta jediničnih troškova rada na inflaciju. Mjere kratkoročnijih inflacijskih očekivanja znatno su se smanjile a one dugoročnijih inflacijskih očekivanja uglavnom su iznosile oko 2 %.

Procjena rizika

Rizici za gospodarski rast i dalje su pretežno negativni. Rast bi mogao biti slabiji budu li učinci monetarne politike snažniji nego što se očekuje. Na rast u europodručju nepovoljno bi utjecalo i slabije globalno gospodarstvo ili daljnje smanjenje globalne trgovine. Neopravdani rat koji Rusija vodi protiv Ukrajine i tragični sukob na Bliskom istoku ključni su izvori geopolitičkog rizika. Stoga bi moglo oslabjeti povjerenje poduzeća i kućanstava u budućnost te doći do poremećaja globalne trgovine. Rast bi mogao biti veći dovede li rast realnih dohodaka do potrošnje koja bi bila veća od očekivane te bude li rast svjetskoga gospodarstva snažniji nego što se očekuje.

Među pozitivnim su rizicima za inflaciju povećana geopolitička napetost, posebno na Bliskom istoku, zbog koje bi mogle porasti cijene energije i troškovi teretnog prijevoza u kratkoročnom razdoblju i koja bi mogla kočiti globalnu trgovinu. Inflacija bi mogla nadmašiti očekivanja i u slučaju da rast plaća bude veći od očekivanoga ili se profitne marže pokažu otpornijima. Nasuprot tomu, inflacija bi mogla biti iznenađujuće niska u slučaju da nepovoljan utjecaj monetarne politike na potražnju bude veći od očekivanoga ili se gospodarsko okružje u ostatku svijeta neočekivano pogorša. Nadalje, inflacija bi se u bliskoj budućnosti mogla brže smanjivati budu li se cijene energije kretale u skladu s nedavnim smanjenjem tržišnih očekivanja u vezi s budućim kretanjima cijena nafte i plina.

Financijski i monetarni uvjeti

Tržišne kamatne stope uglavnom su ostale nepromijenjene od našeg prethodnog sastanka. Naša se restriktivna monetarna politika i dalje snažno prenosi na šire uvjete financiranja. Kamatne stope na kredite poduzećima blago su se smanjile i u studenome su iznosile 5,2 %, dok su kamatne stope na hipotekarne kredite nastavile rasti i dosegnule 4,0 %.

Prema našoj najnovijoj anketi o kreditnoj aktivnosti banaka u četvrtom je tromjesečju došlo do novog pada potražnje za kreditima, koji je posljedica visokih kamatnih stopa na zaduživanje zbog kojih su smanjeni planovi ulaganja i kupnje stambenih nekretnina. Premda se pooštravanje standarda odobravanja kredita poduzećima i kućanstvima usporilo, ti su standardi i dalje pooštreni jer su banke zabrinute zbog rizika kojima su njihovi klijenti izloženi.

U tim se okolnostima kreditna dinamika blago poboljšala, premda je općenito i dalje slaba. Kreditiranje poduzeća, koje se smanjilo u listopadu, stagniralo je u studenome u usporedbi s prethodnom godinom jer se mjesečni tok kratkoročnih kredita povećao. Krediti kućanstvima rasli su po niskoj godišnjoj stopi od 0,5 %.

Zaključak

Upravno vijeće danas je odlučilo da će tri ključne kamatne stope ESB‑a ostati nepromijenjene. Odlučno se zalažemo za što skoriji povratak inflacije na naš srednjoročni cilj od 2 %. Na temelju svoje sadašnje procjene smatramo da su ključne kamatne stope ESB‑a na razinama koje će, budu li se dovoljno dugo održale, dati znatan doprinos postizanju tog cilja. Budućim ćemo odlukama određivati razine ključnih kamatnih stopa koje će biti dovoljno restriktivne onoliko dugo koliko to bude potrebno. Pri određivanju odgovarajuće razine restriktivnosti i trajanja restriktivne monetarne politike nastavit ćemo primjenjivati pristup koji se zasniva na podatcima.

U svakom slučaju spremni smo prilagoditi sve instrumente u okviru svojih ovlasti kako bi se inflacija vratila na srednjoročnu ciljnu razinu i kako bi se očuvala neometana transmisija monetarne politike.

Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.

Točne formulacije koje je dogovorilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.