KONFERENCIJA ZA NOVINARE

predsjednica ESB‑a Christine Lagarde
potpredsjednik ESB‑a Luis de Guindos

Frankfurt na Majni, 6. ožujka 2025.

Dobar dan, potpredsjednik i ja želimo vam dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare.

Upravno vijeće danas je odlučilo smanjiti tri ključne kamatne stope ESB‑a za 25 baznih bodova. Odluka o smanjenju kamatne stope na novčani depozit, odnosno stope kojom usmjeravamo stajalište monetarne politike, zasniva se na našoj novoj ocjeni inflacijskih izgleda, dinamike temeljne inflacije i jačine transmisije monetarne politike.

Dezinflacija dobro napreduje. Inflacija se nastavila kretati uglavnom u skladu s očekivanjima stručnjaka Eurosustava i najnovije projekcije stručnjaka ESB‑a uglavnom potvrđuju prethodnu ocjenu inflacijskih izgleda. Stručnjaci sada predviđaju da će ukupna inflacija prosječno iznositi 2,3 % u 2025., 1,9 % u 2026. i 2,0 % u 2027. Ukupna inflacija revidirana je naviše za 2025. zbog snažnije dinamike cijena energije. U vezi s inflacijom bez energije i hrane stručnjaci predviđaju prosječnu stopu od 2,2 % u 2025., 2,0 % u 2026. i 1,9 % u 2027.

Većina mjera temeljne inflacije upućuje na zaključak da će se inflacija stabilizirati, i to postojano, na razinama oko našeg srednjoročnog cilja od 2 %. Domaća inflacija i dalje je visoka, i to u prvom redu zato što se plaće i cijene u određenim sektorima još prilagođavaju prošlom velikom povećanju inflacije sa znatnim vremenskim odmakom. Međutim, rast plaća smanjuje se u skladu s očekivanjima i dobit djelomično neutralizira njegov utjecaj na inflaciju.

Restriktivnost naše monetarne politike zamjetno se smanjuje: zbog smanjenja ključnih kamatnih stopa pojeftinjuje zaduživanje za poduzeća i kućanstva i povećava se rast kredita. Istodobno je ublažavanje uvjeta financiranja otežano jer se prošla povećanja kamatnih stopa nastavljaju prenositi na postojeće kredite a kreditiranje je, općenito govoreći, i dalje slabo. Gospodarstvo se suočava s kontinuiranim izazovima te su projekcije rasta ponovno revidirane naniže: na 0,9 % za 2025., 1,2 % za 2026. i 1,3 % za 2027. Revizije naniže za 2025. i 2026. proizlaze iz slabijeg izvoza i kontinuirane slabosti ulaganja, koji su djelomično posljedica velike neizvjesnosti povezane s trgovinskim politikama i neizvjesnosti povezane s gospodarskim politikama uopće. Očekuje se i dalje da će rast realnih dohodaka i postupno slabljenje utjecaja prošlih povećanja kamatnih stopa dati glavni doprinos povećanju potražnje, koje se očekuje s vremenom.

Odlučno se zalažemo za to da se inflacija stabilizira, i to postojano, na srednjoročnoj ciljnoj razini od 2 %. Pri određivanju odgovarajućeg stajališta monetarne politike, posebno s obzirom na sve veću neizvjesnost, na svakom ćemo sastanku primjenjivati pristup koji se zasniva na podatcima. Naime, naše će odluke o kamatnim stopama ovisiti o našoj ocjeni inflacijskih izgleda na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka, dinamike temeljne inflacije i jačine transmisije monetarne politike. Ne opredjeljujemo se unaprijed za određenu dinamiku promjene stopa.

O današnjim odlukama objavljeno je priopćenje za javnost na našim mrežnim stranicama.

Podrobnije ću objasniti naše viđenje gospodarskih i inflacijskih kretanja te našu ocjenu financijskih i monetarnih uvjeta.

Gospodarska aktivnost

Gospodarska aktivnost u europodručju vjerojatno se blago povećala u četvrtom tromjesečju 2024. U prvim dvama mjesecima 2025. nastavili su se mnogi prošlogodišnji trendovi. Doprinos prerađivačke industrije rastu i dalje je nepovoljan bez obzira na poboljšanje anketnih pokazatelja. Velika neizvjesnost, kako na domaćem tako i na inozemnim tržištima, koči ulaganje a problemi povezani s konkurentnošću nepovoljno utječu na izvoz. Istodobno uslužni sektor pokazuje otpornost. Osim toga, rast dohodaka kućanstava i snažno tržište rada pridonose postupnom povećanju potrošnje, premda je povjerenje potrošača i dalje krhko i premda su stope štednje visoke.

Stopa nezaposlenosti i u siječnju je bila na povijesno niskoj razini od 6,2 %. Procjenjuje se da se zaposlenost povećala za 0,1 % u posljednjem tromjesečju 2024. Međutim, dinamika potražnje za radnom snagom postala je umjerenija i novi anketni podatci upućuju na slab rast zaposlenosti u prvim dvama mjesecima 2025.

Neizvjesnost se povećala i njezin nepovoljan utjecaj na ulaganje i izvoz vjerojatno će biti veći nego što se očekivalo. No rastu bi trebali pridonijeti veći dohodci i manji troškovi zaduživanja. Prema projekcijama stručnjaka izvoz bi trebala potaknuti veća globalna potražnja ako se dodatno ne zaoštre trgovinske napetosti.

Fiskalne i strukturne politike trebale bi povećati produktivnost, konkurentnost i otpornost gospodarstva. Kompas konkurentnosti Europske komisije pruža konkretan plan djelovanja i trebalo bi brzo donijeti odluke o provedbi prijedloga sadržanih u njemu. Vlade bi trebale osigurati održive javne financije u skladu s okvirom gospodarskog upravljanja EU‑a i dati prednost ključnim strukturnim reformama kojima se potiče rast i strateškom ulaganju.

Inflacija

Prema brzoj procjeni Eurostata godišnja stopa inflacije, koja je u prosincu iznosila 2,4 % a u siječnju 2,5 %, u veljači je iznosila 2,4 %. Inflacija cijena energije, koja je snažno porasla s 0,1 % u prosincu na 1,9 % u siječnju, usporila se na 0,2 %. Za razliku od toga, inflacija cijena hrane, koja je u prosincu iznosila 2,6 % a u siječnju 2,3 %, porasla je na 2,7 %. Inflacija cijena dobara blago je porasla na 0,6 % a inflacija cijena usluga smanjila se s 4,0 % u prosincu i 3,9 % u siječnju na 3,7 %.

Većina pokazatelja temeljne inflacije upućuje na postojani povratak inflacije na naš srednjoročni cilj od 2 %. Domaća inflacija, koja se kreće u blizini inflacije cijena usluga, u siječnju se smanjila, ali i dalje je visoka jer se plaće i cijene određenih usluga još prilagođavaju prošlom velikom povećanju inflacije sa znatnim vremenskim odmakom. Istodobno ishodi pregovora o plaćama u posljednje vrijeme upućuju na daljnje smanjivanje pritisaka troškova rada.

Zbog pretpostavke o višoj inflaciji cijena energije stručnjaci su revidirali naviše projekciju ukupne inflacije za 2025. Istodobno se očekuje da će se usporavanje temeljne inflacije nastaviti usporedno s daljnjim slabljenjem pritisaka troškova rada i prijenosom prošlog pooštravanja monetarne politike na cijene. Većina mjera dugoročnijih inflacijskih očekivanja i dalje je na razini od oko 2 %. Svi će ti činitelji pridonijeti postojanom povratku inflacije na ciljnu razinu.

Procjena rizika

Rizici za gospodarski rast i dalje su pretežno negativni. Zbog zaoštravanja trgovinskih napetosti došlo bi do smanjenja izvoza i slabljenja globalnog gospodarstva, što bi nepovoljno utjecalo na rast u europodručju. Kontinuirana neizvjesnost povezana s globalnim trgovinskim politikama mogla bi nepovoljno utjecati na ulaganje. Geopolitičke napetosti, kao što su neopravdani rat koji Rusija vodi protiv Ukrajine i tragični sukob na Bliskom istoku, i dalje su važni činitelji neizvjesnosti. Rast bi mogao biti slabiji bude li odgođeni utjecaj pooštravanja monetarne politike dugotrajniji nego što se očekuje. Međutim, rast bi mogao biti veći dovedu li blaži uvjeti financiranja i niža inflacija do bržeg povećanja domaće potrošnje i ulaganja. Rast bi mogao biti veći i ako se povećaju rashodi za obranu i infrastrukturu.

Zaoštravanje napetosti u globalnoj trgovini povećava neizvjesnost povezanu s inflacijom u europodručju. Dođe li do općeg zaoštravanja trgovinskih napetosti, euro bi mogao deprecirati i troškovi uvoza mogli bi porasti, što bi stvorilo pritisak na rast inflacije. No manja potražnja za izvozom europodručja zbog većih carina i preusmjeravanje izvoza iz država s viškom kapaciteta u europodručje stvorili bi pritisak na smanjenje inflacije. Iz geopolitičkih napetosti proizlaze pozitivni i negativni rizici za inflaciju koji se odnose na tržišta energenata, povjerenje potrošača i poslovno ulaganje. Cijene hrane mogle bi biti veće od očekivanih zbog ekstremnih vremenskih uvjeta i, općenito govoreći, razvoja klimatske krize. Inflacija bi mogla biti viša budu li rast plaća ili rast dobiti veći nego što se očekuje. Rast inflacije mogli bi potaknuti i veći rashodi za obranu i infrastrukturu zbog učinka na agregatnu potražnju. Međutim, inflacija bi mogla biti manja od očekivane ako nepovoljni utjecaj monetarne politike na potražnju bude veći od očekivanoga.

Financijski i monetarni uvjeti

Tržišne kamatne stope u europodručju smanjile su se od našeg sastanka u siječnju, ali su u proteklim danima porasle zbog revidiranih izgleda povezanih s fiskalnom politikom. Zbog smanjenja ključnih kamatnih stopa postupno pojeftinjuje zaduživanje za poduzeća i kućanstva i povećava se rast kredita. Istodobno je ublažavanje uvjeta financiranja otežano jer se prošla povećanja kamatnih stopa nastavljaju prenositi na postojeće kredite a kreditiranje je, općenito govoreći, i dalje slabo.

Prosječna kamatna stopa na nove kredite poduzećima smanjila se s 4,4 % u prosincu na 4,2 % u siječnju. Nasuprot tomu, trošak tržišnog dužničkog financiranja poduzeća porastao je na 3,7 %, što je povećanje za 0,2 postotna boda u odnosu na prosinac. U istom se razdoblju prosječna kamatna stopa na nove hipotekarne kredite smanjila s 3,4 % na 3,3 %.

Rast bankovnog kreditiranja poduzeća povećao se s 1,7 % u prosincu na 2,0 % u siječnju pod utjecajem umjerenog mjesečnog toka novih kredita. Rast izdavanja dužničkih vrijednosnih papira poduzeća povećao se na 3,4 % na godišnjoj razini. Postupni rast hipotekarnog kreditiranja nastavio se, i to po godišnjoj stopi rasta od 1,3 %, ali je uglavnom ostao slab.

Zaključak

Upravno vijeće danas je odlučilo smanjiti tri ključne kamatne stope ESB‑a za 25 baznih bodova. Odluka o smanjenju kamatne stope na novčani depozit, odnosno stope kojom usmjeravamo stajalište monetarne politike, zasniva se na našoj novoj ocjeni inflacijskih izgleda, dinamike temeljne inflacije i jačine transmisije monetarne politike. Odlučno se zalažemo za to da se inflacija stabilizira, i to postojano, na srednjoročnoj ciljnoj razini od 2 %. Pri određivanju odgovarajućeg stajališta monetarne politike, posebno s obzirom na sve veću neizvjesnost, na svakom ćemo sastanku primjenjivati pristup koji se zasniva na podatcima. Naime, naše će odluke o kamatnim stopama ovisiti o našoj ocjeni inflacijskih izgleda na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka, dinamike temeljne inflacije i jačine transmisije monetarne politike. Ne opredjeljujemo se unaprijed za određenu dinamiku promjene stopa.

U svakom slučaju, spremni smo prilagoditi sve instrumente u okviru svojih ovlasti kako bi se inflacija stabilizirala, i to postojano, na srednjoročnoj ciljnoj razini i kako bi se očuvala neometana transmisija monetarne politike.

Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.

Točne formulacije koje je dogovorilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.